WaterManagement

Reč direktora departmana

Melioracije na prostorima Vojvodine započele su već u doba starih Rimljana, građenjem prvih kanala za odvodnjavanje. Obimniji radovi su nastavljeni u 18 i 19. veku, da bi kulminaciju doživeli u drugoj polovini 20. veka finalizacijom izgradnje Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav, koji predstavlja izuzetan građevinski poduhvat na svetskom nivou sa svojih 960 km ali i prokopavanjem kanala detaljne kanalske mreže u dužini od blizu  21000 km. Zahvaljujući tim naporima danas je u Vojvodini obezbeđeno preko 2 miliona ha plodnog zemljišta, koje se koristi u biljnoj proizvodnji, ali i za stočarstvo. Od svog postanka 1954. godine, pa do danas poljoprivredni inženjeri obrazovani na Poljoprivrednom fakultetu, Univerziteta u Novom Sadu, prvo smera Poljoprivredne tehnike, a od 1968. godine do danas smera Uređenje, korišćenje i zaštita, voda dali su značajan doprinos upravljanju vodama na meliorisanom području Vojvodine. 

I dok je drugu polovinu 20. veka karakterisalo intenzivno meliorativno uređenje zemljišne teritorije, posebno napori u vidu odvodnjavanja, danas, u prvim decenijama 21. veka, sve veći značaj pridaje se navodnjavanju. Uzrok tome jesu klimatske promene koje su postale sve izrazitije poslednjih decenija. Ipak, i pored bogate hidrološke mreže i bogatstva podzemnih voda, usled zagađenja površinskih voda i često visoke mineralizacije podzemnih voda, ovoj problematici potrebno je pristupiti sa pažnjom i planski razvijati strategiju održivog navodnjavanja. Diplomirani inženjeri koje obrazujemo na smeru Uređenje voda dorasli su ovim izazovima, pošto su tokom studija dobili znanja iz bazičnih predmeta kakvi su Hidrologija, Hidraulika, Mehanika, kao i Odvodnjavanje, Navodnjavanje, Zaštita voda, Zaštita od erozije, Vodoprivredna sistemska analiza i dr. Pored toga, na Katedri za uređenje voda se trudimo da pratimo trenove u svetu i potrebe vodoprivrede u našem regionu, tako da smo uveli nove predmeta kakvi su Geografski informacioni sistemi, Hidroekologija, Bio-sistemi u prečišćavanju otpadnih voda upravljanju, Bihejvioralno odlučivanje i Bioregulacije, Prirodi blisko upravljanje vodama ruralnih i urbanih sredina dr. Na ovaj način smo u postojeći plan i program integrisali predmete koji se tiču bazičnih znanja o pojavama i procesima, sa njihovim korišćenjem u praksi, najčešće kroz korisničke softvere, a sve u cilju zaštite životne sredine i održivog upravljanja resursima. Naš cilj je da i dalje idemo u korak sa vremenom – da pratimo potrebe društva po pitanju razvoja vodoprivrede, prikupljamo savremena naučna saznanja i to integrišemo u nastavni plan i program.

Po čemu smo posebni

Tokom godina rada na Departmanu za uređenje voda i sada sa pozicije direktora departmana, imam utisak da svi koji rade na Departmanu zaista vole svoj posao i iz te predanosti proističe i otvorenost duha, svojevrsna radoznalost, koja nas tera da se suočavamo sa izazovima. Veoma je prisutna i želja da stičemo nova saznanja, da upoznajemo i sarađujemo sa stručnjacima i iz drugih oblasti – multidisciplinarni pristup, ali i iz drugih zemalja. Otuda je u poslednje dve decenije razvijena veoma živa međunarodna saradnja, realizovana kroz brojne projekte različitih programa, kao što su IPA, DTP, ERASMUS+, COST, FP7, a od pre par meseci i 2 projekta prestižnog programa HORIZON EUROPE. Pored toga, mi u posao uključujemo kreativnost i dozu umetnosti, tj. smisao za estetiku, integrišući naše hobije (npr. bavljenje fotografijom, slikarstvom), ali obogaćujemo sebe i kroz putovanja, istražujući druge kulture i njihov odnos prema problemima vodoprivrede. Na taj način, veoma samo aktivni na polju internacionalizacije. Kroz razne programe rado primamo i goste, organizujemo radionice, naučne skupove, letnje škole namenjene studentima i sl. Pošto smo orjentisani na primenu savremene tehnike i tehnologije, nabavljamo novu opremu (trenutno na raspolaganju imamo 2 drona sa multispektralnim kamerama i pratećom opremom i opremljenu Laboratoriju za vode), nove korisničke softvere koji se koriste u hidroinformatici, a nedavno smo otvorili i dva nova centra: Centar za praćenje suše i suvišnih unutrašnjih voda, i Centar za GIS i daljinsku detekciju.

Na kraju, čini mi se da svoju predanost poslu, radoznalost i strast prema izazovima vodoprivrede, uspevamo da prenesemo na naše studente i da ih formiramo u diplomirane inženjere, spremne da odgovore na nove izazove koje nam nosi budućnost. 

Prof. Dr Atila Bezdan 

Direktor Departmana za uređenje voda